SKOPLjE – Januar i februar će očigledno biti odlučujući za dalju sudbinu imena Republike Makedonije. Sudeći po izjavama premijera Grčke i Makedonije i njihovih najbližih saradnika iz resornih ministarstava spoljnih poslova, SAD vrše snažan pritisak na ove dvije susjedne zemlje da spor riješe što prije, kako bi Makedonija na julskom samitu NATO-a postala ravnopravna članica Alijanse.
Amerika ne krije da joj se žuri da na ovaj način spriječi sve snažniji uticaj Rusije na malu balkansku državicu preko koje pokušava da utiče na politiku drugih balkanskih zemalja u ovom regionu.
U Grčkoj je završeno božićno praznovanje, pa je premijer Aleksis Cipras ove nedjelje održao sastanak užeg kabineta grčke vlade na kome je jedino pitanje bilo rješavanje spora sa susjednom Makedonijom oko imena. Prije toga, za vrijeme novogodišnjih praznika. Cipras je telefonom razgovarao sa makedonskim premierom Zoranom Zaevim koji je novogodišnje praznike proveo u Solunu na poziv gradonačelnika Soluna.
Evropska unija sa velikom pažnjom prati razvoj događaja. Njemačka agencija DPA pozivajući se na grčke diplomatske izvore takođe optimistički procjenjuje rješenje ovog spora i potencira na snažan američki pritisak na obje zemlje da prionađu kompromisno rješenje. Grčki šef diplomatije je poslije sastanka kabineta izjavio, kako su prenijeli grčki mediji da je stav njihove diplomatije da se pronađe prihvatljivo složeno ime za sveukupnu upotrebu, bez dalje elaboracije.
Međutim, u grčkoj vladi nije postignut konsenzus kako da se okonča spor. Panos Kamenos, aktuelni ministar odbrane i lider političke partije Nezavisni Grci, koja je u koaliciji sa levičarskom Sirizom Aleksisa Ciprasa uporno traži da se u novom imenu sjevernog susjeda ne pominje Makedonija. Ovakav njegov stav može da destabilizuje vladu u Atini, posebno što Kamenos i njegova partija uživaju veliki ugled i imaju najviše pristalica u sjevernoj grčkoj provinciji Makedonija. Nova Demokratija je spremna da podrži odluku Ciprasa samo pod uslovom da ona dobije zeleno svjetlo i od partije Nezavisni Grci. Grčki list „To Vima” procjenjuju da će Kamenos, ipak, popustiti na kraju i dozvoliti upotrebu termina Makedonija u nekakvoj složenici za novo ime sjevernog susjeda, a taj zaključak izvode na osnovu njegove izjve da on ima puno povjerenje u ministra spoljnih poslova Kozijasa da će pronaći kompromis koji će zadovoljiti interese Grčke. On je ujedno kritikovao opoziciju što „vuče ručnu kočnicu za rješenje ovog spora”.
Međutim, u sjevernoj grčkoj provinciji se najavljuje formiranje nove političke partije koja je protiv bilo kakve upotrebe termina Makedonija. U teškoj poziciji je i makedonski premijer Zoran Zaev jer svaki predlog za rješenje spora u Makedoniji mora da se verifikuje na referendumu građana. Ilustracije radi, prema poslednjem istraživanju među Makedoncima i Albancima, samo 15,6 procenata Makedonaca je za promjenu imena, a 81 procenat Albanaca smatra da ime mora da se promijeni radi rješenja spora sa Grčkom.
Iako ni grčki ni makedonski zvaničnici javno ne izjavljuju, Berlin i Vašington ne kriju da vrše pritisak na Skoplje i Atinu i traže „novu dinamiku” u rješavanju spora. To, ipak, ne znači da će se spor riješiti preko noći jer, prije svega, za novo rješenje treba pripremiti građane obje zemlje. Posrednik UN u rješavanju ovog spora Metju Nimic počinje iduće nedjelje intenzivne konsultacije sa obje strane, a posjetu regionu je najavio i generalni sekretar NATO-a. U medijima u obje zemlje kao rješenje spora se predlaže odrednica ispred imena Makedonija, na primjer: Gornja, Sjeverna, ili Nova Makedonija.
Očigledno je da početak Nove godine označava i početak maratonskih konsultacija i u Skoplju i u Atini koje bi morale da se završe do početka jula kad treba da se održi samit NATO.
Grčki list „Ekatimerini” piše da je došao trenutak istine, da je decenijski spor nanio štetu u obje zemlje i da više nema odlaganja rješenja. Cijena nijesu bili samo loši bilateralni odnosi između Skoplja i Atine nego su imali odraz i na unutrašnje političkoj sceni. U obje zemlje je decenijski spor podhranjivao nacionalizam koji je sprečavao pronalaženje kompromisnog rješenja.
Kraj ovakve epohe je najavio makedonski premeir Zaev, koji kaže da će vlada ukloniti table sa nazivom „Autoput Aleksandar Veliki” i „Aerodrom Aleksandar Makedonski” i da prekida izgradnju antičkih objekata u okviru projekta „Skoplje 2014”.
A.Pisarev
Zaglavljeni u balkansko blato
Grčki list „Katimerini” u opširnoj analizi piše „očekuju nas teški koraci koji vode ka rešenju i potencira da se pojačava pritisak ne samo Amerike nego i EU, posebno Njemačke koja zajedno sa SAD želi brz ulazak ne samo Makedonije u NATO nego i ostalih zemalja zapadnog Balkana koje su izložene riziku od destabilizacije i ruske penetracije.
„Vrijeme za rešenje spora je kratko, ne samo zbog samita NATO u julu, nego i zbog činjenice da i Grčka i Makedonija iduće 2019 godine ulaze u izborni predsejdnički ciklus” piše „Katimerini”.
Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Kozijas je poslije sastanka kabineta dao ohrabrujuću izjavu za grčke medijume da očekuje podignutu rampu za ulazak Makedonije u NATO na predstojećem julskom samitu.
– Očekujem dobar dogovor sa sjevernim susjedom i njihov prijem u NATO i početak pregovora za članstvo u EU. Grčka želi da riješi decenijski spor oko imena sa ovom zemljom i na taj način ćemo svi pridonijeti dobrobiti Balkana. Mislim da će 2018. biti godina u kojoj će mnoga decenijska pitanja koja su zaglavljena u balkansko blato biti riješena – kaže Kozijas.